Univerzitet Crne Gore

Studijske 2007/08 Univerzitet Crne Gore je proslavio jubilej 30 godina postojanja i ušao u svoju četvrtu deceniju reformom cjelokupnog obrazovnog i organizacionog sistema u skladu sa načelima Bolonjske deklaracije

Ključni elementi Bolonjske deklaracije su:

• Stepenovani studijski programi
• Primjena ECTS-a za organizaciju nastave i režim studija
• Kvalitet

Oni zajedno čine tzv. „ZLATNI TROUGAO BOLONJSKOG PROCESA”.

Stepenovanje studijskih programa, odnosno „Stepeni i diplome”, u Zakonu o visokom obrazovanju su predviđeni kao:

- dodiplomski,

- za sticanje diplome akademskih studija

- za sticanje diplome primijenjenih studija

- postdiplomski,

- za sticanje diplome specijalističkih studija

- za sticanje diplome akademskog naziva magistra nauka

Takva rješenja su preuzeta Statutom Univerziteta i predviđena na svim fakultetima Univerziteta Svi studijski programi na Univerzitetu podijeljeni su na akademske i primijenjene,  odnosno na dodiplomski, postdiplomski i doktorski stepen

Predviđeno trajanje dodiplomskih studija na svim programima primijenjenih studija na Univerzitetu je tri godine
Predviđeno trajanje dodiplomskih studija na većini programa akademskih studija na Univerzitetu je tri godine Izuzetak su Studije ekonomije na Ekonomskom fakultetu, Studije građevine i arhitekture na Građevinskom fakultetu, Studije matematike, fizike i biologije na Prirodno matematičkom fakultetu i Studije flozofje na Filozofskom fakultetu, za koje je predviđeno da traju četiri godine

Postdiplomske specijalističke studije za sticanje diplome, koja odgovara postojećim diplomama nakon završenih četvorogodišnjih studija (primijenjenih i akademskih) traju jednu godinu i organizuju se na svim studijskim programima koji traju tri godine
Magistarske studije se organizuju na akademskim studijskim programima, i mogu da traju jednu ili dvije godine Jednu godinu studije traju nakon završenih specijalističkih studija (po modelu 3+1) i osnovnih studija u trajanju od četiri godine

Izuzetak su Studije građevine na Građevinskom fakultetu, za koje je predviđeno da traju 1,5 godinu i Studije umjetnosti na Fakultetu likovnih umjetnosti gdje traju 2 god

Doktorske studije su predviđene da traju tri godine na svim akademskim studijskim programima Univerziteta Na studijskim programima iz oblasti umjetnosti se ne organizuju doktorske studije

Studijski programi za sticanje stepena osnovnih studija i diplome moraju biti feksibilno osmišljeni tako da omoguće studentu ulazak i izlazak na odgovarajućim tačkama obrazovnog procesa uz dodjelu „poena” i/ili kvalifkacija u zavisnosti od postignutih rezultata svakog pojedinačnog studenta U formulisanju pravila studiranja polazi se od Evropskog sistema prenosa bodova (ECTS - European Credit Transfer System)

Nastava na studijskoj godini organizuje se u dva semestra: zimski i ljetnji U zimskom semestru nastava počinje u septembru i završava se u decembru, a u ljetnjem semestru počinje u fabruaru i završava se u maju Nastava u jednom semestru traje 16 nedjelja, od kojih je posljednja nedjelja predviđena za završni ispit U januaru i junu organizuju se popravni ispiti

Obim programa za jedan semestar mora biti usklađen sa ukupnim vremenom određenim na osnovu ECTS pravila. Tako ukupno vrijeme predviđeno za nastavu, učenje pređenog gradiva, završetak ostalih planiranih sadržaja (izrade domaćih zadataka, seminarskih radova, grafičkih radova) i vrijeme za pripremanje i polaganje završnog ispita iznosi 900 sati.

Studenti po novim pravilima ne mogu biti odsutni sa fakulteta u toku studija, tj. ne mogu kao do sada, nakon izgubljene godine, da sjede kući i pripremaju ispite koje nijesu položili. Međutim, predviđeno je da student može izgubiti predmet u slučaju da ga ne položi i u popravnom ispitnom roku. Pravila predviđaju da student prijavljuje predmete koje želi da sluša i polaže u narednoj studijskoj godini. Izbor predmeta vrši se do opterećenja od 30 ECTS kredita za semestar i 60 ECTS kredita za godinu (mada izuzetni studenti mogu da prijave opterećenje do 80). Predmeti koje student nije položio iz prethodnih semestara nazivaju se izgubljeni predmeti i studenti ih moraju ponovno prijaviti, slušati i polagati.

Ocjenjivanje rada i znanja studenata vrši se kontinuirano u toku semestra i na završnom ispitu dodjeljivanjem poena za svaki oblik provjere rada i ocjene znanja. U skladu sa ECTS pravilima to obuhvata prisustvo predavanjima i vježbama, urađene domaće zadatke, urađene seminarske radove, položene testove i kolokvijume itd. U strukturi ukupnog broja poena najmanje 50% mora biti predviđeno za aktivnosti i provjere znanja u toku semestra.

Predmetni nastavnik može u strukturi provjere znanja predvidjeti završni ispit, kada je obavezan da na prvom času nastave upozna studente sa sadržinom ispita, načinom organizacije ispita i terminima za njegovo održavanje. Završni ispit se u strukturi poena može vrednovati sa najviše 50% ukupnog broja poena.

Rezultate provjere rada i znanja predmetni nastavnik evidentira za svakog studenta. Nakon završetka nastave i završnog ispita nastavnik određuje ukupni broj osvojenih poena i formira konačnu ocjenu za svakog studenta. Ocjenjivanje i vrednovanje vrši se u skladu sa ECTS skalom ocjenama: A, B, C, D, E i F.

Prelazne ocjene su A, B, C, D i E i prema ECTS skali imaju sljedeće značenje:

Odličan (izuzetan uspjeh sa neznatnim greškama)

Vrlo dobar (iznad prosjeka, sa ponekom greškom)

Dobar (prosječan sa primjetnim greškama)

Zadovoljavajući (uopšteno dobar, ali sa značajnim nedostacima)

Dovoljan (zadovoljava minimalne kriterijume).

Nedovoljan (potrebno znatno više rada).

Struktura ocjena u generaciji sa više od 20 studenata koji su uspješno završili sve predviđene oblike provjere znanja i položili ispit treba da odgovara normalnoj raspodjeli. Prema ECTS pravilima normalna raspodjela ocjena predviđa sljedeću strukturu:

OCJENA A    10% ukupnog broja studenata

OCJENA B    25% ukupnog broja studenata

OCJENA C    30% ukupnog broja studenata

OCJENA D    25% ukupnog broja studenata

OCJENA E    10% ukupnog broja studenata

OCJENA F     0% ukupnog broja studenata.

Ukoliko struktura ocjena znatno odstupa od normalne raspodjele, Vijeće univerzitetske jedinice može da izvrši usaglašavanje rezultata ispita sa ECTS skalom ocjena i na osnovu ukupno osvojenih poena izvrši raspodjelu ocjena.